“A B O A K̕”
Oka do̱ “aboak̕” ar oka do̱ “onkoak̕”? Noa beoṛa sạri-sạrite bujhạu, unạk̕ alga katha do̱ baṅ kana. Onko do̱ ic̕ uru leka ṭhelaok̕tege menak̕koa je noa do̱ “aboak̕” kana, onate noage beohar jạruṛa. Himạl buru lekan kukli do̱ niạge je ce̱ť lekate ona do̱ “aboak̕” hoyena ar cedak̕ “aboak̕ge” beohar jạruṛa? Mẽ̱t̕te ńe̱lo̱k̕ lekate aṅga puṭạk̕ kho̱n ńindạ gitic̕ hạbic̕ sui kho̱n e̱ho̱p̕kate haḍga jahaj hạbic̕ sanamak̕ ma “onkoak̕ge” beoharok̕kan, ar tãhã no̱ṇḍe̱ do̱ “aboak̕” beohar reak̕re cedak̕ unạk̕ jo̱bo̱rjạsti do̱?
Sạriak̕tem me̱nlekhan noa “aboak̕” ar “onkoak̕” reak̕ lạpạṛhại calak̕kan reak̕ karo̱n (re̱he̱ť) do̱ ar eṭak̕re menak̕a. Ar ona karo̱n noa sadharo̱n mẽ̱t̕kinte do̱ baṅge ńe̱l oromok̕a, bicko̱m, ona do̱ ńe̱l oromok̕a sạri ạkil reak̕ mạli marsalte. Mit̕ nạmuna lạikate ona beoṛa do̱ bujhạu reak̕bon kurumuṭuia. Ar ona nạmuna do̱ noa leka - Mit̕ṭe̱n Ho̱ṛ oṛak̕ kana. Ona oṛak̕re bar boeha menak̕kinạ. Unkin boeha koṛa do̱ ạḍi jumit̕re menak̕kinạ. Onate jãhãe bạirige unkin do̱ ce̱t̕ge baṅko to̱tho̱c̕ daṛeạkinkana.
So̱mo̱e ạcurok̕ sãote unkin modre mit̕ boeha do̱ o̱lo̱k̕-paṛhaok̕e cet̕ idikeda. O̱ko̱e boeha o̱lo̱k̕ ạkile hame̱ṭkeť, uni do̱ cạkrire hõ̱e bo̱lo̱ena. Cạkri me̱nte uni do̱ oṛak̕ kho̱n oḍokok̕ hoyentaea. Ar oṛak̕re do̱ ac̕ huḍiń boehae bạgi oṭoadea. Me̱nkhan, o̱ko̱e boeha oṛak̕re menae dukre-bipo̱tre, re̱ṅge̱c̕re-tetaṅre jaogeye go̱ṛo̱ idiaekana. Unkinak̕ jibo̱n lạukạ do̱ ạḍi suk ar mulukte calao idik̕kan tahẽ̱kana.
Khan bạirikoak̕ mẽ̱t̕ do̱ unkin Ho̱ṛ boehawak̕ jumi-hasare kiṛbit̕ena. Ạḍi lekate onko bạiri do̱ unkin boeha koṛawak̕ jumi hatme reak̕ko kuṛpaṛkeda. Me̱nkhan, cạkrikan boeha mẽ̱t̕ marsale tahẽ̱kan iạte kạnun lekate ạkinak̕ jumi-hasa bạiri kho̱n rạkhi jogaore ac̕ boehae go̱ṛo̱ idiaekan tahẽ̱kana.
Bạiriko do̱ unkin boeha koṛawak̕ ranajo̱ṭ ńe̱lte ạḍi thar-thrao arko bo̱to̱rena. Bujkedako, je tin hạbic̕ nukin boeha koṛawak̕ ranajo̱ṭ baṅ rạpudok̕a, un hạbic̕ nukinak̕ jumi-hasa hatme do̱ muskil hataṛgea.
Nukin boeha koṛaren bạiri akoak̕ buddhiko lagaokeda. Buddhi me̱nte do̱ niạge je nukin boehawak̕ jumit̕te̱t̕gebon rạput̕lege. Ar ona buddhi do̱ sidhạ kathate - Divide and rule (फूट डालो और राज करो, Hạṭińem ar Rajok̕me) reak̕ phạrmulako apnarkeda.
Ona phạrmula lekate onko bạiriko do̱ o̱ko̱e oṛak̕rege menae boehawak̕ luturre ạḍi lekan ạuṛi-sạuṛi kathako lại pe̱re̱c̕adea. Uni cạkrire menae boeha birudre ạḍi lekan sea-sĩṛĩc̕ kathate uniak̕ luturko tube̱t̕ pe̱re̱c̕keda. Uniko lạiaekana je nõ̱k̕õ̱e am do̱ jumi-hasarege odoe-balbalem khaṭaok̕kana, ar uni do̱ ho̱e-batas bijli marsalreye tahe̱nkana. Uni do̱ Iṅgrạjite hõ̱e ro̱ṛ daṛeak̕kana, mõ̱ńj-mõ̱ńj kicric̕-khạṇḍuạk̕e ladeyet̕kana ar onkage oka lekate cạkri boeha cetan hirkhạ janamae, onkan kathate uni raṅgaok̕ lạgit̕ko uskur idiyedea. Nunạk̕ hạbic̕ko lạiaekana je uni mae cạkrikan, onate amak̕ jumi-hasare uniak̕ do̱ cc̱t̕ ho̱kge bạnuk̕taea. Onkage ar emanteak̕.
Oka “aboak̕” reak̕ katha ro̱ṛogo̱k̕kan, ona ma maṛaṅre Santali lipire lagao lahalen. Nit cedak̕ eṭak̕ko hõ̱ akoak̕ o̱lo̱k̕ dharakore resultant vowelre (gạhlạ ṭuḍạk̕ - akho̱r latarre ṭuḍạk̕ - .) ko lagaoet̕kana? Nạmuna - ạ, आ़ eman. ...
Mucạt̕re niạge je namjạdi Santal Hul o̱kte̱re Ho̱ṛ ho̱po̱nre oka jumit̕te̱t̕ tahẽ̱kan, ona jumit̕te̱t̕ (ranajo̱ṭ) rạput̕ giḍikak̕ lạgit̕, noko Ho̱ṛren bạiri do̱ tinạk̕ hạbic̕ko calao daṛeak̕a, unạk̕ hạbic̕ko calak̕a, je̱mo̱nko gulạm daṛeako.
Nạmuna pase̱c̕ unạk̕ do̱ baṅ jothatlen, me̱nkhan, oka “Hạṭińem ar Rajok̕me” reak̕ phạrmula kan, ona do̱ sạrigea.
Nạbi katha do̱ niạge je judi Ho̱ṛ ho̱po̱nko o̱kte̱ tahe̱nre baṅbon ạkilok̕a, to̱be̱ aboak̕ mo̱ro̱n do̱ khạṭi utạrgea.
No comments:
Post a Comment